Pristupačnost
Fond Nenada M. Kostića za hemijske nauke na svečanosti održanoj 17. svibnja 2024. na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu dodijelio je po dvadeset i treći puta nagrade studentima za najbolje diplomske radove i pohvale njihovim mentorima za mentorski rad. Od 22 rada pristigla na natječaj s dvanaest fakulteta iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore nagrađena su dva rada. Diplomski rad Mateja Kožića, mag. chem., donedavnog studenta, a sada zaposlenika Kemijskog odsjeka PMF-a, odnio je pobjedu u kategoriji najboljeg diplomskog rada (ekvivalent studiju u trajanju od pet godina). Nagrađeni diplomski rad pod naslovom ''Nova metoda analize simulacija molekulske dinamike toplinskim mapama“ izrađen je na Zavodu za fizikalnu kemiju Kemijskog odsjeka PMF-a pod mentorstvom prof. dr. sc. Branimira Bertoše te je obranjen u veljači 2024. godine.
Čestitamo!
Pozivamo vas na predavanje 'Priča o anti-aromatičnosti: od ciklougljika do 2D materijala' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Igor Rončević sa Sveučilišta u Oxfordu.
Predavanje će se održati petak 17. svibnja s početkom u 9.30 sati u predavaonici 222.
Sljedeće predavanje Ljubičastog u kemiji čeka nas već idući tjedan, a kao predavačica nam dolazi dr. sc. Ivana Brekalo sa Zavoda za fizičku kemiju IRB-a. Koliko ste puta čuli "neću tu kemiju", "ma to ti je sve kemija" i slične izraze koji impliciraju da je kemija štetna i opasna? S druge strane znamo da je kemija nužna u svakodnevnom životu, od hrane do medicinskih istraživanja, boja, plastike, kozmetike... Kako pomiriti te naizgled nespojive činjenice? Ovo predavanje dat će nam uvid u novu, učinkovitu, "čišću" kemiju i pokazati kako do nje doći starom fizičkom silom. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u četvrtak, 23. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaonici A1 na Kemijskom odsjeku PMF-a! Vidimo se!"
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ozana Mišura, Ivan Kodrin, Mladen Borovina, Mateja Pisačić i Marijana Đaković, u suradnji sa znanstvenicima s Kansas State University, Manhattan, USA (Viraj De Silva i Christer B. Aakeröy) objavili su rezultate svojih istraživanja u renomiranom časopisu Američkog kemijskog društva, Crystal Growth & Design (IF = 4,010) pod nazivom Exploring the Co-Crystallization Landscape of One-Dimensional Coordination Polymers Using a Molecular Electrostatic Potential-Driven Approach.
U radu je istražena mogućnost predvidive sinteze kokristala jednodimenzijskih koordinacijskih polimera s organskim koformerima odabranim na temelju računatih molekulskih elektrostatskih potencijala (MEP). Sposobnost jednodimenzijskih koordinacijskih polimera da tvore dvokomponentne materijale ispitana je mehanokemijski. Uspješnost kokristalizacije potvrđena je strukturnim istraživanjima, a dobiveni rezultati racionalizirani su teorijskim pristupom – mapiranjem elektrostatskog potencijala na plohu ukupne elektronske gustoće molekula polaznih komponenti te usporedbom energija interakcija parova točaka na površini molekula (engl. surface site interaction point pairing energies). Ovim sveobuhvatnim pristupom ustanovljeni su specifični strukturni i elektrostatski zahtjevi koje koformeri moraju ispunjavati da bi bili klasificirani kao obećavajući kandidati za pripravu dvokomponentnih sustava temeljenih na jednodimenzijskim koordinacijskim polimerima. U nedavno objavljenom istraživanju povećanja mehanički potaknute elastične savitljivosti kristala ustanovljeno je da se kokristalizacijskim pristupom može poboljšati elastična savitljivosti polaznog koordinacijskog polimera i to ciljanim ojačavanjem najslabije strukturne karike (Cryst. Growth Des. 2023, 23, 1318–1322) te su ovim radom dane smjernice odabira kokristalizacijske komponente u tu svrhu. Osim sužavanja eksperimentalnih i sintetskih napora u dobivanju ciljanih kokristala, ovakav pristup omogućuje efikasniji dizajn kristalnih krutina željenih svojstava.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.