Pristupačnost
Fond Nenada M. Kostića za hemijske nauke na svečanosti održanoj 17. svibnja 2024. na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu dodijelio je po dvadeset i treći puta nagrade studentima za najbolje diplomske radove i pohvale njihovim mentorima za mentorski rad. Od 22 rada pristigla na natječaj s dvanaest fakulteta iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore nagrađena su dva rada. Diplomski rad Mateja Kožića, mag. chem., donedavnog studenta, a sada zaposlenika Kemijskog odsjeka PMF-a, odnio je pobjedu u kategoriji najboljeg diplomskog rada (ekvivalent studiju u trajanju od pet godina). Nagrađeni diplomski rad pod naslovom ''Nova metoda analize simulacija molekulske dinamike toplinskim mapama“ izrađen je na Zavodu za fizikalnu kemiju Kemijskog odsjeka PMF-a pod mentorstvom prof. dr. sc. Branimira Bertoše te je obranjen u veljači 2024. godine.
Čestitamo!
Pozivamo vas na predavanje 'Priča o anti-aromatičnosti: od ciklougljika do 2D materijala' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Igor Rončević sa Sveučilišta u Oxfordu.
Predavanje će se održati petak 17. svibnja s početkom u 9.30 sati u predavaonici 222.
Sljedeće predavanje Ljubičastog u kemiji čeka nas već idući tjedan, a kao predavačica nam dolazi dr. sc. Ivana Brekalo sa Zavoda za fizičku kemiju IRB-a. Koliko ste puta čuli "neću tu kemiju", "ma to ti je sve kemija" i slične izraze koji impliciraju da je kemija štetna i opasna? S druge strane znamo da je kemija nužna u svakodnevnom životu, od hrane do medicinskih istraživanja, boja, plastike, kozmetike... Kako pomiriti te naizgled nespojive činjenice? Ovo predavanje dat će nam uvid u novu, učinkovitu, "čišću" kemiju i pokazati kako do nje doći starom fizičkom silom. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u četvrtak, 23. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaonici A1 na Kemijskom odsjeku PMF-a! Vidimo se!"
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).
Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.