Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Branimir Bertoša u suradnji sa znanstvenicama s Instituta Ruđer Bošković (Andrea Hloušek-Kasun, Petra Mikolčević, Marija Matković i Andreja Mikoč) te znanstvenicima sa Sveučilišta u Oxfordu (Johannes Gregor Matthias Rack, Callum Tromans-Coia, Marion Schuller, Gytis Jankevicius i Ivan Ahel) objavio je znanstveni rad Streptomyces coelicolor macrodomain hydrolase SCO6735 cleaves thymidine-linked ADP-ribosylation of DNA u vrhunskom časopisu Computational and Structural Biotechnology Journal (IF = 7,271).
ADP-ribozilacija je reverzibilna kovalentna modifikacija u kojoj se ADP-riboza (ADPr) s NAD+ prenosi na ciljanu (makro)molekulu. Sustav se sastoji od ADP-ribozil transferaza koje kataliziraju prijenos ADPr, dok reverzibilnost sustava osiguravaju ADP-ribozil hidrolaze. ADP-ribozilacija je evolucijski visoko očuvana i kontrolira brojne važne stanične procese od bakterija do čovjeka.
Objavljeni rad bavi se hidrolazom SCO6735 iz bakterije Streptomyces coelicolor, homologom ljudskog proteina TARG1 čija mutacija izaziva neurodegenerativne bolesti. Protein SCO6735 je visoko očuvan kod bakterija roda Streptomyces, a njegovi homolozi mogu se pronaći kod prokariota i eukariota. Rezultati računalnih i eksperimentalnih istraživanja u konačnici su omogućili postavljanje novog modela molekularnog mehanizma hidrolize ADP-riboze s DNA karakterističnog za skupinu proteina sličnih proteinu SCO6735.
Objavljena publikacija proizašla je iz istraživanja u sklopu doktorske disertacije koju Andrea Hloušek-Kasun, studentica Doktorskog studija Kemije na PMF-u, izrađuje pod zajedničkim mentorstvom Andreje Mikoč i Branimira Bertoše.
