Kako smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka?

Neugodno vruća ljeta u gradu nisu uzrokovana samo vremenskim prilikama. Na temperaturu u gradovima utječu i drugi faktori, kao što su betonske i asfaltirane plohe koje emitiraju toplinu koju upiju od sunca te time povećavaju ljetne temperature. Osim toga, na povećanje temperature utječu i vozila u prometu koja emitiraju stakleničke plinove i toplinu, klimatizacijski uređaji koji izbacuju višak topline iz zatvorenih prostora, te urbani kanjoni, koji nastaju između visokih zgrada te na taj način zarobljavaju toplinu na razini ulice. Svi ovi čimbenici pridonose fenomenu koji se naziva efekt "urbanog toplinskog otoka", što rezultira gradovima koji su do 10 °C topliji od okolnih područja.

Tipičan odgovor na visoke temperature je uključivanje klima uređaja. Ali to dovodi do zatvorenog krugom zagrijavanja na otvorenom kako bi se ohladio zatvoreni prostor, čime zrak vani postaje još neugodniji. Osim toga, hlađenje zatvorenih prostora rezultira značajnim troškovima: na rad klima uređaji trenutno otpada oko petina ukupne potrošnje električne energije u zgradi.

Zbog klimatskog zatopljenja i brzog rasta populacije u toplijim, sve bogatijim zemljama, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se energija potrebna za hlađenje zgrada utrostručiti do 2050. godine. Ipak, naši nerazmjerno topli gradovi ne predstavljaju samo energetski izazov. Visoke urbane temperature predstavljaju značajan rizik za naše zdravlje; rizik od porasta smrtnosti i moždanog udara se pojavljuje kada se temperature kreću iznad 25 °C. U SAD-u toplinski valovi u prosjeku ubijaju više ljudi od bilo koje druge prirodne katastrofe, dok će se u Velikoj Britaniji broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom povećati za 257% do 2050. i 535% do 2080.

S porastom frekvencije i intenziteta toplinskih valova, potrebno je hitno riješiti višak topline s kojim se suočavamo kako unutar naših objekata, tako i u vanjskim prostorima naših gradova. Srećom, postoji mnogo načina na koje možemo ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka - istodobno stvarajući atraktivnija mjesta za život, rad i igru. Više o različitim načinima ublažavanja efekta urbanog toplinskog efekta pročitajte u nastavku.


Važna uloga stabala na buduću klimu u...

U studiji nedavno objavljenoj u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States (PNAS), autori sa Sveučilišta u Winsconsinu su pronašli da su stabla ključna za buduću klimu u gradovima. Gradovi diljem svijeta bilježe rekordne temperature tijekom ljetnih mjeseci, što također dovodi do ozbiljnih posljedica na ljudsko zdravlje. Iako se povećanje površina prekrivenih stablima često predlaže kao jedno od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, dosada nije bilo poznato kolika je potrebna površina prekrivena stablima da bi se umanjio utjecaj povišenih temperatura iznad nepropusnih površina kao što su ulice, pločnici i zgrade. Znanstvenici su koristili mjerenja prikupljena pomoću bicikla, te na taj način kvantificirali međudjelovanje između drveća i asfaltiranih podloga na temperaturu u gradu. Pronašli su da za tipičnu veličinu gradskog bloka od 60 do 90 m u slučaju kada je prekrivenost stablima veća od 40 % dolazi do značajnog smanjenja dnevnih temperatura zraka, osobito za vrijeme najtoplijih dana.

Autor: Sara Ivasić
Popis obavijesti

Repozitorij

Repozitorij je prazan