U sklopu doktorskog istraživanja Marijane Boras, publiciran je rad Urban Heat Load in a Small Mediterranean City in Recent, Extreme and Future Climate Conditions —A Case Study for the City of Dubrovnik u časopisu International Journal of Climatology. U radu su opisani rezultati istraživanja ljetnog toplinskog opterećenja Dubrovnika u različitim klimatskim uvjetima te učinak određenih mjera za njegovo ublažavanje (npr. promjena albeda krovova, povećanje udjela zelenih površina). Uspoređena su toplinska opterećenja grada u recentnoj (1981.-2010.), budućoj (2041.-2070.) i ekstremnoj klimi (konstruiranoj od 10 godina s najtoplijim ljetima u Dubrovniku na temelju dosadašnjih mjerenja). Pokazano je da očekivano ljetno toplinsko opterećenje Dubrovnika u budućoj klimi nadmašuje ono u ekstremnoj klimi uz relativno slab i lokalno ograničen učinak mjera za njegovo ublažavanje.

Referenca rada: Boras, M., Herceg-Bulić, I. and Žgela, M. (2024), Urban Heat Load in a Small Mediterranean City in Recent, Extreme and Future Climate Conditions–A Case Study for the City of Dubrovnik. Int J Climatol, https://doi.org/10.1002/joc.8728.

Studenti svih smjerova dužni su nakon završetka predavanja zimskog semestra upisati ljetni semestar. Upisi u ljetni semestar za sveučilišne integrirane prijediplomske i diplomske studije Fizike te sveučilišne prijediplomske i diplomske studije Geofizike trajat će od 17. veljače do 28. veljače 2025. godine.

Upise u semestar studenti će obavljati preko web portala www.isvu.hr /studomat (studomat).

Više informacija na poveznici ... u ljetni semestar - Fizički odsjek (unizg.hr)

Molimo da upis obavite u navedenom roku. Naknadni upis kolegija prema Odluci PMF-a iznosi 70,00 €.

Iva Žilić, Mathieu Causse, Martin Vallée i prof. dr. sc. Snježana Markušić su objavili rad High Stress Drop and Slow Rupture During the 2020 MW6.4 Intraplate Petrinja 4 Earthquake, Croatia u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth (Q1, JIF=3.9).

Značajke seizmičkih izvora i gibanja tla uslijed potresa unutar tektonskih ploča (engl. intraplate) još uvijek su slabo razumljive, zbog relativno niskih stopa seizmičnosti i općenito rijetke i nepravilne raspodjele seizmoloških postaja. U radu su analizirana svojstva procesa rasjedanja uslijed potresa magnitude M_W6.4 u Petrinji (Hrvatska) iz 2020. godine, najvećeg instrumentalno zabilježenog događaja u ovom području. Potres u Petrinji dogodio se u području umjerene seizmičnosti, na slabije poznatom sustavu rasjeda, koji je bio relativno miran od 1909. godine, kada se dogodio potres magnitude M_L5.8 u dolini rijeke Kupe, a koji je Andrija Mohorovičić iskoristio za svoje otkriće Mohorovičićevog diskontinuiteta (MOHO). Koristili smo predhodne i naknadne potrese, zabilježene na više od 80 širokopojasnih seizmoloških postaja na udaljenostima od 70 km do 420 km od epicentra, kako bismo izolirali učinke izvora glavnog potresa od učinaka propagacije seizmičkih valova i lokalnih uvjeta tla te rekonstruirali model procesa rasjedanja unutar izvora. Rezultati pokazuju sporu propagaciju loma (brzina od 40-50% brzine smičnog vala). Osim toga, dužina loma manja od 10 km, što je znatno manje od onoga što bi se obično očekivalo za potres magnitude 6.4, u skladu je s velikim procijenjenim padom napetosti (engl. stress drop). Takve posebne značajke mogu biti prilično uobičajene u nezrelim intraplate sustavima rasjeda, što ima izravan utjecaj na seizmičku opasnost.

Cjeloviti tekst rada u postprint inačici dostupan je u otvorenom pristupu u institucijskom repozitoriju, zajedno sa dodacima koji se nalaze na kraju članka - poveznica.

U ponedjeljak 20. siječnja 2025. s početkom u 10:00 h u Dvorana Julijana Hotela Trakošćan u Bednji održat će se završna konferencija HRZZ-ovog projekta Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj – SeisRICHerCRO. Voditeljica projekta prof. dr. sc. Snježana Markušić, zajedno sa svojim suradnicima, predstavit će ciljeve i rezultate projekta na primjeru dvorca Trakošćan. Skup je otvoren za javnost, a program možete preuzeti ovdje.

Službeno su otvorene registracije za deveti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (9. SSDS), koji će se održati 28. i 29. travnja 2025. godine na Fizičkom i Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32 i Bijenička cesta 30). 

Rok za prijavu sažetaka je 17. veljače 2025. godine, putem službene web stranice Simpozija (https://phdss.pmf.unizg.hr/). Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije. 

Za više informacija o prijavama i programu 9. Simpozija pratite web stranicu Simpozija (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf)  i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).

Za sve upite slobodno se javite na mail: phdss@pmf.hr.

Hrvoje Tkalčić sveučilišni je profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri (Australian National University) koji se bavi seizmologijom i matematičkom geofizikom. Diplomirao je fiziku – geofiziku na Geofizičkom odsjeku PMF-a, doktorirao na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyju. Iako već gotovo dva desetljeća živi i radi u Australiji, posebno je ušao u živote hrvatske javnosti tijekom potresa u ožujku 2020. godine. Tada je svojim tekstovima na društvenim mrežama pružio javnosti smireno objašnjenje seizmoloških pojava, što je kasnije pretočeno u knjigu Potresi – divovi koji se ponekad bude, djelo koje približava seizmologiju široj publici. Iako je i popularizator znanosti, Hrvoje Tkalčić je profesionalno prvenstveno vrhunski (i svjetski priznati) znanstvenik i nastavnik u području seizmologije koji se dotakao važnih neodgovorenih pitanja i na neka od njih pronašao odgovore. Osim što je na PMF-u nekad studirao, s PMF-om je ostao povezan i kasnije suradnjom sa seizmolozima koji na njemu danas rade. Povod ovom intervjuu je dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog PMF-a (posebno Geofizičkog odsjeka) koja će se Hrvoju Tkalčiću svečano dodijeliti u ponedjeljak 2. prosinca 2024. godine u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u Novom Zagrebu. Iako ste imali prilike pročitati mnoge njegove intervjue u hrvatskim medijima, možda u Hrvojevim odgovorima na pitanja Ive Dasović pronađete još ponešto što vas može informirati, dojmiti ili inspirirati!

U vrhunskom međunarodnom časopisu Science Advances objavljeni su rezultati novog istraživanja koji definitivno dokazuju da pod određenim okolnostima i na sjevernoj hemisferi struje mogu biti usmjerene ulijevo od vjetra. Istraživanje je provelo četvero znanstvenika: dr. Michael J. McPhaden (Nacionalna oceanska i atmosferska administracija, SAD), dr. K. Athulya i dr. M. S. Girishkumar (Ministarstvo za znanosti o Zemlji, Indijski nacionalni centar za službe oceanografskih informacija, Indija) te prof. dr. Mirko Orlić (Geofizički zavod Andrija Mohorovičić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska). 

Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih RH, Gradom Zagrebom te Ministarstvom zdravstva RH, osnovalo je Savjetovalište za studente Sveučilišta u Zagrebu u zgradi Sveučilišta u Zagrebu na adresi Ul. Radoslava Cimermana 88, zgrada SEECEL-a (4. kat). Problemi mentalnog zdravlja sve su prisutniji među studentima. 25% studenata suočava se s psihičkim smetnjama koje negativno utječu na njihov život i akademski uspjeh te zahtijevaju stručnu pomoć. 

Savjetovalište će pružiti ključnu podršku kroz individualne i grupne tretmane, edukacije za studente i osoblje, uz tim stručnjaka iz psihologije i psihijatrije. Usluge su besplatne i lako dostupne. Studenti se mogu javiti telefonom na 01/4698 100 ili putem e-maila na savjetovaliste@unizg.hr. 

Detaljne informacije