CILJ KOLEGIJA:
Upoznati studente sa fizikalnim svojstvima plazme, ponašanjem plazme unutar ionosfere i magnetosfere, te procesa na Suncu i u interplanetarnom prostoru koji dovode do promjena tih svojstava. U tu svrhu potrebno je:
- opisati gibanje nabijenih čestica u gravitacijskom, magnetskom i električnom polju,
- objasniti sudarne procese u ionosferskim slojevima, te ostalim područjima magnetosfere,
- definirati magnetosferske struje,
- objasniti fiziku međudjelovanja Zemlje i Sunca,
- rastumačiti svemirsko vrijeme,
- detaljno obraditi fizikalne procese kojima se generiraju planetarna magnetska polja.
NASTAVNI SADRŽAJ:
Fizikalne karakteristike plazme. Gibanje nabijenih čestica u gravitacijskom, magnetskom i
električnom polju. Razdioba atmosfere i metode istraživanja. Formiranje pojedinih područja visoke atmosfere. Formiranje ionosfere. Atomski i molekulski procesi u pojedinim ionosferskim slojevima i u termosferi; ionizacija i fotodisocijacija. Širenje radiovalova. Sudarni procesi u ionosferi i magnetosferi. Elektrodinamika ionosfere i termosfere. Globalne promjene u ionosferi i termosferi. Svijetljenje ionosfere i termosfere. Termodinamika ionosfere i termosfere. Aeronomija planeta.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
1. Fizikalne karakteristike plazme, definicija plazmenih parametara. Gibanje čestice u magnetskom polju.
2. Gibanje čestica u prisustvu drugih sila osim magnetske: električna sila, gravitacijska sila, sila gradijenta tlaka.
3. Driftna gibanja čestica u magnetskom, električnom i gravitaciskom polju.
4. Elektrodinamika ionosfere i magnetosfere. Primjena driftnih gibanja u ionosferi, plazmasferi, Van Allenovim radijacijskim pojasevima.
5. Karakteristike magnetskog zrcala i magnetske boce.
6. Razdioba atmosfere, definiranje visoke atmosfere kao granice koju proučava aeronomija i metode istraživanja.
7. Formiranje pojedinih područja visoke atmosfere, poseban osvrt na formiranje ionosfere.
8. Atomski i molekulski procesi u pojedinim ionosferskim slojevima i termosferi; ionizacija i fotodisocijacija.
9. Vodljivost u ionosferi. Sudarni procesi i driftna gibanja u pojedinim ionosferskim slojevima.
10. Ionosferske struje. Elektronska plazmena frekvencija. Objašnjenje širenja radiovalova.
11. Globalne promjene u ionosferi i termosferi i njihova povezanost sa sunčevom aktivnošću. Utjecaj tih promjena na satelitske putanje i mjerne instrumente.
12. Svijetljenje ionosfere i termosfere. Pobuđenje atoma i emisija zračenja. Zabranjeni kvantni prijelazi.
13. Zagrijavanje i temperaturna ravnoteža u ionosferi i termosferi.
14. Procesi apsorpcije, emisije zračenja i sudarni procesi.
15. Aeronomija ostalih planeta Sunčevog sustava. Usporedbe fizikalnih procesa u ionosferi i termosferi planeta koji posjeduju vlastito magnetsko polje i onih koji nemaju vlastito magnetsko polje.
NAČIN UČENJA:
Proučavanje literature, slušanje izlaganja, timske analize stvarnih, mjerenih vrijednosti gdje svaka grupa od 2 studenta ispituje drugi problem, diskusija rezultata samostalnih i grupnih zadataka, priprema seminara.
METODE POUČAVANJA:
Izlaganja, individualne i grupne rasprave, zadavanje samostalnih i timskih zadataka, korištenje internetskih stranica, analiza primjera.
NAČIN PRAĆENJA I PROVJERE:
Praćenje pohađanja nastave. Pismeni i usmeni ispit.
UVJETI ZA POTPIS:
Prisutnost na nastavi 70%.
Način provjere znanja i polaganja ispita: kolokviji, ispit
Ispit se sastoji od:
1. dva pisana kolokvija tijekom semestra
2. pismenog ispita
3. usmenog ispita
Ad 1. Kolokviji se sastoje od 2 pitanja iz obrađenog gradiva: jednog zadatka i jednog
teorijskog pitanja. Vrijeme rješavanja je 90 minuta.
Ostvarenih minimalno 50% bodova na 1. kolokviju uvjet je za pristupanje 2. kolokviju.
Studentima je omogućen uvid u kolokvij i diskusija istog..
Svako pitanje nosi 10 bodova. Studenti mogu pristupiti usmenoj provjeri znanja iz gradiva
obuhvaćenog kolokvijem tj. odgovarati za (prvu sljedeću) veću ocjenu.
Konačna ocjena iz kolokvija temelji se na prosječnoj ocjeni oba kolokvija.
Ad 2. Pismeni dio ispita sastoji se od rješavanja 2 zadatka iz cjelokupnog gradiva kolegija.
Vrijeme rješavanja je 90 minuta minuta.
Pismenog dijela ispita će biti oslobođeni oni studenti koji uspješno polože sve kolokvije.
Studentima je omogućen uvid u ispit.
Svako pitanje nosi 10 bodova.
Ad 3. Usmeni ispit se sastoji od 2 teorijska pitanja iz cjelokupnog gradiva kolegija. Vrijeme
provjere je oko 30 minuta.
Svako pitanje nosi 10 bodova.
Završna ocjena temelji se na postignutim rezultatima iz pismenog i usmenog djela ispita.
Ocjena svakog kolokvija, kao i pismenog i usmenog djela ispita se formira na sljedeći način:
0-10 nedovoljan (1)
11-13 dovoljan (2)
14-16 dobar (3)
17-18 vrlo dobar (4)
19-20 izvrstan (5)
|
- Proelss, G.:Physics of the Earth's Space Environment, Springer-Verlag Berlin Heidelberg
New York, 2004.
Bertotti, B.,Farinela,P., Vokrouhlicky,D.:Physics of the Solar System, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 2003.
Banks, PM, Kocharts, G.: Aeronomy, Academic Press, London, 1980.
Vršnak, B.: Temelji fizike plazme, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
- Bertotti, B.,Farinela,P., Vokrouhlicky,D.:Physics of the Solar System, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 2003.
- Banks, PM, Kocharts, G.: Aeronomy, Academic Press, London, 1980.
- Vršnak, B.: Temelji fizike plazme, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
|
Pristupačnost
