Događanja na PMF-u

20.
svibnja
9:15-11:15,
Kemijski odsjek, predavaonica 304
24.
svibnja
10:00-12:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 222

Opće obavijesti

Pozivamo vas na predavanje 'Priča o anti-aromatičnosti: od ciklougljika do 2D materijala' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Igor Rončević sa Sveučilišta u Oxfordu.

Predavanje će se održati petak 17. svibnja s početkom u 9.30 sati u predavaonici 222.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Sljedeće predavanje Ljubičastog u kemiji čeka nas već idući tjedan, a kao predavačica nam dolazi dr. sc. Ivana Brekalo sa Zavoda za fizičku kemiju IRB-a. Koliko ste puta čuli "neću tu kemiju", "ma to ti je sve kemija" i slične izraze koji impliciraju da je kemija štetna i opasna? S druge strane znamo da je kemija nužna u svakodnevnom životu, od hrane do medicinskih istraživanja, boja, plastike, kozmetike... Kako pomiriti te naizgled nespojive činjenice? Ovo predavanje dat će nam uvid u novu, učinkovitu, "čišću" kemiju i pokazati kako do nje doći starom fizičkom silom. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u četvrtak, 23. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaonici A1 na Kemijskom odsjeku PMF-a! Vidimo se!"

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nikola Bedeković, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić te Tomislav Piteša i Mihael Eraković s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Anticooperativity of Multiple Halogen Bonds and Its Effect on Stoichiometry of Cocrystals of Perfluorinated Iodobenzene u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).

Jedno od najfascinantnijih područja izučavanja međumolekulskih interakcija je istraživanje međusobnog utjecaja različitih interakcija unutar iste supramolekulske strukture. Dotični se utjecaj može očitovati kao uzajamno pojačavanje (kooperativnost) ili slabljenje interakcija (antikooperativnost). U radu je objavljeno istraživanje antikooperativnosti između halogenskih veza koje s dušikovim bazama tvori di- ili tritopični donor, te utjecaja dotične antikooperativnosti na stehiometriju dvokomponentnih krutina (kokristala) koje nastaju kombinacijom pojedinog donora i akceptora halogenske veze. Istraživanje se je temeljilo na ‘klasičnim’ ditopičnim (1,3-dijodtetrafluorbenzen i 1,4-dijodtetrafluorbenzen) te tritopičnim (1,3-trijodtrifluorbenzen) donorima halogenske veze, a uključivalo je sintezu 18 novih kokristala, analizu njihovih kristalnih struktura kao i svih otprije poznatih kokristala dotičnih donora te kvantno-kemijske račune utjecaja vezanja molekula akceptorâ na elektrostatski potencijal molekula donora i energije daljnjih halogenskih veza. Računi su pokazali kako vezanje molekule akceptora bitno smanjuje elektrostatski potencijal na preostalim atomima joda donora i time smanjuje njihov potencijal za stvaranje daljnjih halogenskih veza. Dotično je u skladu s eksperimentalnim opažanjem da politopični donori halogenske veze rijetko postižu maksimalnu topičnost u kristalnim strukturama. Iznimka su strukture koje sadržavaju jako bazične akceptore, za koje je ustanovljeno da tvore dovoljno jake halogenske veze da nadjačaju učinak redukcije elektrostatskog potencijala na molekuli donora.

Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2397373